Tulipan (lat. Tulipa) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljanovki (Liliaceae). Porodica obuhvaća 15 rodova i više od 700 vrsta prekrasnih cvjetnica, a neke od najpoznatijih su ljiljani kao predstavnici vrste, zatim šparoge, čemerike, šafrani, zumbuli i narcisi. Rod tulipana se uzgaja kao proljetnice i cvijeće koje rano cvjeta. Latinski naziv potječe od arapske riječi dulbend što znači turban, zbog izgleda cvijeta. U narodu se još naziva i kološ ili lipuškin.
Tulipan je zeljasta biljka koja raste iz lukovice koja je kruškolikog oblika i spljoštena na dnu, a iz koje u proljeće raste biljka do maksimalno 70 cm visine. Svaka biljka ima 2 - 6 listova, svijetlozelene do tamnozelene boje, prilično mesnatih i veoma širokih te zašiljenih prema vrhu. Stabljika je mesnata i debela, lako lomljiva, a na vrhu se nalazi kupasti, resasti ili zvjezdasti cvijet. Cvjetovi mogu biti najrazličitijih boja i kombinacija, najčešće s tri latice, a iznutra se nalazi prašnik crne boje i žuti tučak. Cvate od travnja do svibnja, pa se smatra proljetnicom.
Tulipan je cvijet koji se prvenstveno uzgaja zbog lijepog cvijeća, a porijeklom je s područja Irana i Kazahstana, iako su pronađeni i na dijelovima južne Europe ili sjeverne Afrike. Danas se uzgaja isključivo kao ukrasna biljka, a rasprostranjena je diljem svijeta. Ima veliki komercijalni značaj, pa je njegov uzgoj unosan i isplativ, pa se često uzgaja i kao biljka za daljnju prodaju.
Srodnici
Vrste tulipana
Upravo zbog svoje raznolikosti, tulipan je iznimno zanimljiva cvjetnica. Može ih se podijeliti u nekoliko vrsta, najčešće prema vremenu cvatnje, po obliku cvijeta, primjeni, obliku latica i na mnoge druge načine. Smatra se kako trenutno ima više tisuća hibrida dobiveni miješanjem kako bi se održala raznolikost vrste. Postoji i nekoliko temeljnih vrsta koje se mogu naći u prirodi i od kojih su nastale druge podvrste. U nastavku donosimo neke od najznačajnijih podijeljene u dvije skupine: osnovne vrste i po obliku cvijeta.
Osnovne vrste
Osnovna vrste su divlje vrste tulipana koje se mogu i danas pronaći kao samonikle. Najčešće se radi o endemskim vrstama koje su karakteristične za područje istočno od našeg područja, a zanimljivo je kako postoje i endemske vrste na prostoru Srbije i Kosova. Dijele se prema vremenu cvatnje, pa tako rani cvatu tijekom ožujka i travnja, srednji od travnja do lipnja i kasni do rujna. U nastavku se nalaze neki od poznatijih.
Divlji tulipan
Divlji tulipan je najizvornija vrsta tulipana koja je samonikla diljem područja Afganistana i istočnog Balkana, a raste i na našem primorju. Trajna je zeljasta cvjetnica, a karakteristična je po velikom cvijetu sa šest latica jarko žute boje. Biljka raste najčešće u skupinama, pa je prekrasan prozor rascvjetanih divljih tulipana u prirodi. Vrsta je kasnog cvata, pa cvjeta u srpnju.
Vrtni tulipan
Vrtni tulipan je najraširenija vrsta za osobni uzgoj, a obiluje bojama i varijacijama latica. Procjenjuje se da postoji oko 12.000 kultivara miješanjem s vrtnim tulipanom. Veoma je otporan, a potječe s područja Male Azije i proglašen je nacionalnim cvijetom Kazahstana. Poznat je po bogatom cvijetu i uspravnim laticama koje tvore zatvorenu čašku te crno žutom krugu u unutrašnjosti oko tučka.
Papagajski tulipan
Kako mu samo ime kaže, ovaj je tulipan dobio ime prema raznovrsnosti boja na laticama. Latice mu najčešće dolaze u kombinaciji boja, pa tako mogu biti žuto crvene ili ljubičasto bijele. Za razliku od drugih vrsta, popularan je po raskošnim i kovrčavim laticama te intenzivnom mirisu.
Kaufmanov tulipan
Kaufmanov tulipan potječe s područja središnje Azije i karakterističan je po ljubičastoj crti na listovima. Visok je i ima nekoliko cvjetova smještenih u nisku rozetu. Može biti crvene, bijele ili žute boje, a zanimljivo je kako mu vanjske latice imaju drukčiju boju od unutrašnjih, pa je najpoznatija kombinacija boja crveno žuta.
Gregov tulipan
Gregov tulipan je još jedna temeljna vrsta koja je s područja Irana, a karakterističan je po kestenjasto ljubičastim listovima. Latice se sužavaju prema vrhu i prilikom rascvjetanja se šire, a najčešće su dvobojne s istaknutom crtom po sredini.
Tulipan Clusiana
Ova je vrsta značajna jer je ime dobila prema prvom uzgajivaču tulipana, Carolusu Clusiusu. Osim što je otkrio mnoge vrste, križanjem je uzgojio mnoštvo hibrida. Iako je s područja Male Azije, zbog duge tradicije uzgoja je naturaliziran i na području Njemačke, Francuske i Nizozemske. Latice su mu duge i uže prema vrhu i iako mogu biti u mnogo boja, najčešće ima kombinaciju dvije boje.
Vrste prema obliku cvijeta
Prema obliku cvijeta razlikujemo četiri vrste karakteristične za naše područje: Fosterianu, Triumph, Darwin i Cottage.
Fosteriana
Ova vrsta obiluje hibridima, a popularna je zbog karakterističnog oblika tulipana koje podsjeća na obrnuto zvono. Latice su široke i zaobljene, a mogu biti u varijaciji žute, crvene ili narančaste boje prošarane raznovrsnim motivima. Srednjeg je rasta i uzgaja se kao ukras u vrtovima.
Triumph
Ova je vrsta raznolikih boja latica, ali tvori gustu i bujnu čašku. Boja varira od crvene, bijele i žute do plave i ljubičaste. Jedna je od najvećih i najviše uzgajanih vrsta, a koristi se prvenstveno za rezanje.
Darwin
Tulipani iz ove skupine također obiluju bojama, ali su poznati zbog uske i visoke cvjetne čaške. Jedni su od najviših tulipana, ali i najkasnije dozrijevaju.
Cottage
Još jedna bogata vrsta čiji su cvijetovi bogati i okrugli s karakterističnim nazubljenim laticama. Popularna je zbog raznolikosti i prelijevanju boja.
Uzgoj tulipana
Uzgoj tulipana stoljećima je stara tradicija, pa je dobro proučena i prilagođena svakom tipu vrste, ali i okoliša. Ipak, sve vrste su jednakih potreba, pa je lako izdvojiti generalne savjete koji će pomoći da vaš nasad tulipana uvijek uspije.
Tlo
Tulipan voli humusna i rahla tla. U jesenskoj obradi je potrebno iskopati minimalno 30 cm tla i razrahliti ga, ručno ili mehanički. Zemlja se ponovno okrene prije same sadnje, a nakon cvatnje ju je potrebno razrahliti pazeći da se ne oštete lukovice. Voli crnicu i duboku, humusnu zemlju. Također, voli da zemlja zadržava vlagu, ali treba izbjegavati tla koja zadržavaju vodu, kao što je glinasto. Tijekom sadnje se u zemlju može dodati i sitan pijesak koji će poboljšati prozračnost. Kvaliteta tla pridonosi kvaliteti cvijeća, ali i dugotrajnosti biljke.
Klima
Tulipan je biljka toplije klime, a autohtono potječe iz područja s toplijom i sušom klimom. Ovisno o području na kojem se uzgaja, lukovice je potrebno položiti u zemlju kako bi uspješno prezimile. Voli sunčane ili polusjenovite položaje, ali treba izbjegavati sjenovita mjesta. Također, jedna je od najranijih biljaka, pa je dobro posaditi ga u prostor zaštićen od naleta vjetra. Dobro podnosi posolicu i blizinu vode, ali samo dok je tlo dobro drenirano.
Vrijeme sadnje
Tulipani se sade u jesen, a sa sadnjom se može započeti još u rujnu i traje tijekom listopada do studenog. Iznimno, tulipane se može posaditi u proljeće, ali tada za prvu cvatnje treba čekati sljedeću godinu.
Slaganje kultura
Tulipan je biljka koja se veoma dobro slaže s drugim biljkama u cvjetnjaku. Ako se sadi kao ukras u vrtu, uzgaja se kao trajnica, a dobro je posaditi i nekoliko vrsta s obzirom na vrijeme cvatnje kako bi uvijek imali šaren prizor. Kod uzgoja, tulipan se može uzgajati kao višegodišnja vrsta na jednom području, iako ga je potrebno premjestiti svake 3 godine. Od drugih vrsta, odlično se slaže s potočnicom, zvončićima, pjenastim cvijetom. Treba izbjegavati sadnju sa sunovratom zbog mogućnosti razvoja sličnih bolesti.
Faza mirovanja
Ovisno o vrsti, tulipan miruje nakon cvatnje cvjetova. Kod najranijih vrsta je to već početkom svibnja. Kako bi se spriječio razvoj sjemena, potrebno je uklanjati cvjetove čim ocvatu. Također, listove je potrebno ostaviti da se samostalno posuše i istrunu, jer rezanjem lišća sljedeće godine može izostati cvat. Nakon lipnja, nasad je potrebno prekriti slamom ili malčem te ga tako ostaviti da prezimi. U tom je period potrebno smanjiti količine gnojiva i vode.
Sadnja tulipana
Sadnja tulipana iznimno je lagana i donosi dobre rezultate. Jedna su od najrasprostranjenijih vrsta cvijeća, pa se odabir vrste za uzgoj veoma lako može prilagoditi području. U nastavku donosimo neke od najvažnijih savjeta za rast i kako ih pravilno uzgojiti.
Sadnja lukovice
Za razliku od drugih cvjetnica, tulipan je karakterističan zbog sadnje iz lukovice. Potrebno je odabrati zdrave i neoljuštene lukovice te pripremiti zemlju za uzgoj. Lukovice se u vrt sade u jesen, pa je primarnu obradu zemlje potrebno napraviti tijekom kolovoza. Sade se na razmak od 7 - 10 cm između svake te je potrebno paziti da se spljošteni dio spusti u zemlju, a da je zašiljeni dio prema vrhu. Dubina sadnje ovisi o klimatskim uvjetima, ali je važno da lukovica bude u potpunosti prekrivena zemljom. Sadi se tako da se iskopa rupa u koju se položi lukovica i prekrije se zemljom te se kasnije dobro zalije.
Kalemljenje
Tulipani su veoma kultivirana vrsta, a za uzgoj novih hibrida se koriste već poznate vrste tulipana. Proces cijepljenja tulipana je veoma kompliciran zahvat koji se danas izvodi u biološkim laboratorijima, pa je na tržištu dostupno nekoliko tisuća hibrida i varijacija.
Uzgoj u vrtu
Najčešći uzgoj u private svrhe je na otvorenom ili u vrtu. Kod planiranja sadnje, potrebno je odabrati mjesto koje se neće stalno prekopavati i na kojem se lukovice mogu nesmetano širiti. Kod uzgoja na otvorenom je važno smjestiti ih na osunčano mjesto kako bi se potaknuo rast. Potrebno im je minimalno 6 sati izravne svjetlosti dnevno. Također, važno ih je saditi s dovoljno razmaka kako bi se biljka pravilno razvila. Kod uzgoja manjih gredica zalijevanje se tijekom ljeta može obavljati ručno, ali ako se uzgajaju kasnije vrste na velikim površinama, dobro je osigurati navodnjavanje kap po kap.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj u stakleniku je optimalan za komercijalni uzgoj kako bi se osigurala dostupnost tulipana tijekom cijele godine. Može ih se saditi u visoke lijehe kako bi se olakšalo branje ili u niske gredice. Kod uzgoja u stakleniku je potrebno održavati optimalnu temperaturu od 15°C i osigurati navodnjavanje kap po kap. Također, potrebno je u slučaju mračnijeg položaja osigurati barem 6 sati svjetlosti. Osim toga, moguće je prostor između biljaka prekriti najlonom koji smanjuje isparavanje i sprječava rast korova.
Uzgoj u posudama
Tulipan se može uzgajati i u posudama koje služe kao ukras na balkonima ili drugim otvorenim prostorima jer nije prigodan za uzgoj u zatvorenom. Kod sadnje u tegle, potrebno je odabrati one s barem 40 cm dubine te dno ispuniti kamenčićima koji će pomoći u otjecanju vode. Također, važno je koristiti rahlu i humusnu zemlju i zalijevati biljke barem jednom tjedno. Teglu je dobro držati na osunčanom mjestu i prihranjivati u fazi rasta i razvoja biljke. Zbog ograničenog prostora za razvoj, potrebno je lukovice češće prorjeđivati ili ih presađivati u veću posudu. Lukovice se sade u kasnu jesen te se unose u zatvoreno i ponovno iznose tijekom ožujka na otvoreno.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje uklanjanje korova i razbijanje pokorice ili rahljenje zemlje. Nakon što tulipani ocvatu, većinu godine je dio gredice na kojem se uzgajaju bez cvijeća, pa je potrebno uklanjati korov kako ne bi prekrio taj dio i oštetio lukovice. Najbolje ga je uklanjati ručno ili zemlju prekriti malčem kako bi se smanjila mogućnost rasta. Također, u proljeće je dobro razrahliti gornji sloj pazeći pritom da se ne oštete lukovice.
Održavanje i njega
Tulipani imaju prekrasan cvijet koji može dugo godina ukrašavati vrtove i cvijetnjake, ali je zato važno pravilno se brinuti o njemu. U nastavku donosimo savjete kako svake godine imati lijepe cvjetove.
Zalijevanje
Tulipan ne zahtijeva velike količine vode, pogotovo ako se sadi kao proljetnica. Rast najčešće potiču vode zaostale od proljetnih kiša, a kasnije vrste trebaju dodatno zalijevanje tijekom sušnih razdoblja. Važno je osigurati dobru drenažu tla jer biljka ne podnosi dugo zadržavanje vode. Također, prilikom zalijevanja je potrebno koristiti kišnicu, a optimalniji sustav navodnjavanja je kap po kap.
Gnojidba
Tulipan voli humusnu i bogatu zemlju, pa je prije sadnje potrebno napraviti kvalitetnu obradu tla što uključuje gnojidbu organskim gnojivom u jesenskoj pripremi, a može se koristiti kompost ili stajski gnoj. Također, u proljeće je potrebno dodavati mineralno gnojivo kako bi se biljka rascvala. Mineralno gnojivo se dodaje i tijekom kasnijeg uzgoja, pogotovo ono bogato kalijem i fosforom, a potrebno ga je ukopati plitko kako se ne bi oštetile lukovice, pa je najbolji način korištenje tekućeg gnojiva. Ovisno o vrsti i vremenu cvatnje, biljku se može prihranjivati mineralnim gnojivima do kraja kolovoza.
Razmnožavanje
Tulipan se, za razliku od ostalih vrsta, razmnožava lukovicama. Lukovice se samostalno razmnožavaju pod zemljom, pa je za razmnožavanje potrebno otkopati nasad pod zemljom i preuzeti lukovice koje želimo dalje razmnožavati. Kod uzgoja lukovica za daljnje razmnožavanje, one se vade ljeti i drže na temperaturi od 17 do 23°C na suhom i prozračnom mjestu. Najbolje ih je naslagati u kartonsku kutiju te ih ne pokrivati ili ljuštiti.
Pomlađivanje
Tulipane je potrebno pomlađivati i brinuti se o nasadu kako se ne bi dogodilo da biljka rađa samo listove, ali ne i cvijeće. Za dugoročni uzgoj potrebno je odmah nakon cvjetanja otrgnuti cvjetne glavice kako biljka ne bi trošila energiju na stvaranje sjemena. Sjeme je beskorisno jer se biljka dalje samostalno širi lukovicama.
Prorjeđivanje
Kako bi se biljka ispravno razvijala, potrebno je redovito prorjeđivati lukovice. Svake treće godine ih je optimalno prorjeđivati. Kako bi ih se lakše izvadilo, lukovice je potrebno vaditi dok je na njima još žuto lišće. Zemlja u kojoj se nalaze se podiže vilama pazeći da se ne oštete lukovice te se uklanjaju bolesne ili oštećene biljke kako bi se povećao prostor između pojedinih lukovica.
Bolesti
Tulipan ima prekrasan cvijet, ali zbog uvjeta rasta i okruženja u kojem se nalazi ga znaju napadati bolesti koje smanjuju mogućnost cvata ili uzrokuju propadanje cijele biljke. U nastavku donosimo koje su najpoznatije bolesti koje napadaju biljku.
Tulipanov plamen
Tulipanov plamen je česta gljivična bolest koja napada ovu vrstu i simptomi su vidljivi na cvjetnim čaškama, iako napada sve dijelove biljke. Prvi simptomi su promjena boje na listovima ili laticama i stvaranje pjega koje mogu smeđiti. Ubrzo stabljika omlohavi i biljka se savija, a latice dobivaju lezije koje uništavaju njihovu ljepotu. Kako bi se spriječio nastanak i razvoj bolesti, potrebno je saditi zdrave lukovice i preventivno tretirati fungicidom.
Siva plijesan
Siva plijesan je još jedna bolest koja napada cijelu biljku. Prvi simptomi su pjege i udubljenja na listovima, a zbog spajanja pjega dolazi do otpadanja lista. Zaražene lukovice su manje, pa u proljeće može izostati cvijet. Preventivno se protiv ove bolesti bori redovitim prozračivanjem ako se biljka uzgaja u zatvorenom, mijenjanje tla nakon stalnog presađivanja, smanjenim gnojenjem i dobrim protokom vode.
Truljenje lukovica
Truljenje lukovica se pojavljuje iz nekoliko razloga. Jedan je zadržavanje vode u tlu što se lako može riješiti pravilnom drenažom. Drugi je neispravno skladištenje lukovica i bolest je vidljiva kao trulež na vanjskom dijelu, omekšala sredina ili miris truljenja. Bolest može izazvati i gljivica, pa je zato dobro tretirati lukovice fungicidom.
Štetnici
Štetnici na tulipanu nisu toliko česti kao bolesti, ali se svejedno javljaju i mogu uzrokovati kozmetičke, ali i ozbiljnije štete. U nastavku donosimo koji su i kako ih se riješiti.
Lisne uši
Lisne uši napadaju mladice tulipana, a opasne su jer mogu biti prijenosnici bolesti i zaraza. Pojavljuju se u proljeće i nastanjuju se u skupinama, a isisavanjem soka dovode do kovrčanja lišća. Uzrokuju i razne mozaike na listovima ili laticama cvijeća. Riješiti ih se može špricanjem insekticida ili mješavine vode i deterdženta.
Gusjenice
Gusjenice su također nametnici koji se nastanjuju na mladom lišću, a hrane se lišćem i ostavljaju ugrize koji, osim estetskih problema, predstavljaju i oštećenja pogodna za zarazu bakterijama ili bolestima. Riješiti ih se može ručnim sakupljanjem ili korištenjem insekticida.
Upotreba tulipana
Tulipan je prvenstveno ukrasna biljka koja se koristi kao rezano cvijeće za aranžmane i ukrase, uljepšavanje buketa ili se sadi u vrtnim gredicama i cvijetnjacima. Na našem je području tulipan jedna od najpopularnijih proljetnica, a vrste koje kasnije cvatu se masovno koriste za ukrašavanje gradskih parkova i površina.
U današnje vrijeme mu je uloga estetska, a u prošlosti su se njegovi lukovice mljele i sušile te upotrebljavale kao dodatak jelima. Ipak, dokazano je da je konzumacija tulipana otrovna, pa može izazvati probavne smetnje. Osobe alergične na cvijeće mogu imati problema i s doticanjem koje uzrokuje crvenilo, osip ili svrab kože.
Ipak, tulipan je popularan i u umjetnosti. Čest je motiv na tradicionalnoj keramici diljem zapadne Europe, na platnima poznatih umjetnika, ali i na motivima na odjeći.
Berba
Tulipan se koristi kao ukrasna biljka, pa se cvjetovi za rez beru kada u potpunosti propupaju. Rezidba se obavlja oštrim nožem kako bi se stabljika ravno odrezala. Ako se beru lukovice za daljnje razmnožavanje, potrebno ih je vaditi dok je lišće suho te maknuti višak zemlje, ali ne ljuštiti vanjski sloj.
Skladištenje
Tulipane koji se koriste za rez potrebno je staviti u vodu i zapakirati u buketiće te skladištiti na temperaturi od 2°C kako bi biljka održala boju i svježinu do danje upotrebe. Kod držanja u vodi, potrebno je svaka dva dana mijenjati vodu u kojoj se nalaze. Kod skladištenja lukovica ih je važno držati na temperaturi od 12 do 17°C u suhom i sortirane u kartonskoj kutiji.
Zanimljivosti
Tulipan je cvijet koji je autohtono s područja Male Azije. Smatra se kako ga je otomanski sultan uveo u Europu kao poklon, a najveću popularnost je stekao u Nizozemskoj koja ga i najviše proizvodi te je jedan od nacionalnih simbola. Smatra se kako je veliku popularnost dobio tijekom 15. i 16. stoljeća kada je raširen po cijeloj Europi. Danas je njegova proizvodnja poznata diljem svijeta što je uzrokovalo to da postoje tisuće hibrida tulipana.
Iako u prošlosti nije bio popularan cvijet za darivanje, zahvaljujući ljepoti cvjetova, danas se daruje za rođendan ili kao znak prijateljstva.
U povijesti je imao velik značaj, pa je tako zbog njega nastala i financijska kriza. Tulipomanija je pojava kada je tulipan iznosio više od prosječne nizozemske plaće i doveo do sloma tržišta. Tulipani su u 16. stoljeću bili luksuzan i kolekcionarski predmet koji su si rijetki mogli priuštiti. Uvelike su se razlikovali od dotadašnjeg cvijeća, pa je vladao poseban interes za njima. Tada je uzgoj hibrida iz sjemenki bio dugotrajan proces i trajao je nekoliko godina, a potražnja je sve više rasla. Počele su se prodavati lukovice i sklapati se fiktivni ugovori na nedoraslom cvijetu, a ljudi su se počeli bogatiti na tulipanu što je dovelo do otvaranja posebnog tržišta. Ipak, zbog ekonomskih problema i pojave kuge, većina fiktivnih dogovora nije ispoštovana i dogodio se slom burze u kojem se sve strane izgubile uloženo. Sporovi su se rješavali sudski i mnoge presude niti nisu donesene, a danas se taj izraz koristi za opisivanje rizičnih i iracionalnih tržišnih trendova. Iako su nakon sloma tulipani dobili negativan predznak, kasnije im se vratila popularnost.
Foto: Ccynthia Berridge / Free Images
Odgovori